Energetsko siromaštvo u Hrvatskoj
Energetsko siromaštvo nastaje kada kućanstvo ima neadekvatnu razinu osnovnih energetskih usluga, kao što su grijanje, hlađenje, rasvjeta i korištenje uređaja zbog nedostupnosti ili cjenovne nepristupačnosti energije, a procjenjuje se da 30 milijuna Europljana živi u energetskom siromaštvu.
Najpoznatije je pravilo prema kojem je u riziku od energetskog siromaštva ono kućanstvo koje na energiju troši više od 10 % prihoda. Rezultati iz 2023. govore da oko 3,3 % stanovnika u Hrvatskoj smatra kako u njihovom domu nema dovoljno svjetla, 5,6 % populacije živi u kućanstvu u kojem je prisutna vlaga, plijesan ili problem s prokišnjavanjem te 11,6 % građana ima problema s plaćanjem računa vezanih za energiju.
Oko 4,2 % stanovnika, 160.000 osoba u Hrvatskoj, ne može si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, kažu nam podaci Državnog zavoda za statistiku. Najveći problem su plaćanje režija, gdje je Hrvatska bila iznad EU prosjeka, i iznenadni financijski izdaci koje više od trećine građana Hrvatske ne može podnijeti, a to može biti veći kvar ili potreba za nabavkom i ugradnjom bojlera, klime, centralnih peći, stolarije koja propušta ili krova koji curi, kao i različitih uređaja bez kojih je teško zadržati životni standard. Tu su nam najpogođenije starije osobe koje žive same i umirovljenici (gdje je dvije trećine u riziku od siromaštva), samozaposleni i nezaposleni te samohrani roditelji kojima takvi izdaci značajno narušavaju kvalitetu života. Veliki dio građana nam se žali na kvalitetu pruženih usluga ugradnje, održavanje, jamstva i „rada na crno“ kao pravilo, a ne kao iznimka, zbog čega s oprezom i strahom pristupaju popravljanju kvarova i servisiranju uređaja.
Trend je posljednjih godina povoljan, ali ti su podaci prikupljeni prije ovogodišnjeg rasta cijena energije. Nagli skok računa za struju i plin ne očekujemo jer su njihove cijene zamrznute do 31. ožujka 2027. Ipak, očekujemo da će se položaj najranjivijih pogoršati jer je energija u rujnu bila za čak 20 % skuplja nego godinu ranije, trajanje ratova u zemljama gdje su nalazišta plina i gdje su zalihe Europe iscrpljene, kao i to da ograničenje cijena ne obuhvaća drva, a drva su glavni energent za 42 % kućanstava i najzastupljenija su među onima s najnižim dohocima. Ugrožena su i kućanstva u starim kućama koja se griju na drva, a u istraživanju u Sisačko-moslavačkoj županiji 93 % ispitanika živjelo je u neizoliranim domovima i većina se grijala isključivo na peć na drva. Nakon poskupljenja 2022. godine gotovo četvrtina kućanstava smanjila je potrošnju energije, primjerice nižom temperaturom ili gašenjem grijanja.
Postojeće mjere su usmjerene prema državnim subvencijama i naknadama za ublažavanje rasta cijena i od 2020. do danas su dosegle oko 9 milijardi eura, a novi paket do 31. ožujka 2027. zadržava cijene struje i plin za sve socijalne skupine u Hrvatskoj. Prava na socijalne naknadu za ugroženog kupca energenata u Hrvatskoj, koja iznosi tek 70 eura mjesečno, služi za sufinanciranje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, i to pravo ostvaruje oko 130 000 osoba putem vaučera. Mjere bi prije svega trebalo usmjeravati prema osobama starije dobi koje su u mirovini ili žive same te samohrane roditelje, kao i obitelji nižih primanja koja imaju dugovanja za režijske troškove i taj iznos od 70 eura bi trebalo znatno povećati.
Prema procjeni MMF-a za EU, od opće subvencije struje najbogatija petina dobiva oko tri puta više od najsiromašnije upravo zbog općih umjesto ciljanih mjera. Brine nas što kućanstva koja se griju na drva dobivaju malo, za ogrjev korisnika zajamčene minimalne naknade država osigurava 161 euro po korisniku godišnje. Kubik dostavljenih cjepanica stoji 60 do 64 eura, a uz tu cijenu 161 euro dostaje za oko 2,5 m³. Za usporedbu, za stan od 70 m² potrebno je oko 12 kubika po sezoni. Pomoć tako pokriva otprilike petinu potrebe.
Trebalo bi poduzeti niz mjera, npr. trajno i redovito usklađivati naknadu za ugrožene kupce, dostupnu i drugim kućanstvima niskih primanja (npr. umirovljenicima koji žive sami), uz automatsko priznavanje prava razmjenom podataka među institucijama. Pravodobno bi trebalo osigurati isplatu za ogrjev, prije kupnje drva i usklađenu s njegovom stvarnom cijenom. Trebali bismo i ubrzati donošenje najavljene zabrane isključenja struje ranjivim kupcima i jednaku zaštitu za plin i toplinsku energiju.
Kako je planirano ulaganje više od 658 milijuna eura namijenjenih energetskom siromaštvu u Socijalnom planu za klimatsku politiku u potpunu obnovu domova, trebalo bi osigurati terensku pomoć socijalnih radnika i udruga kako taj novac ne bi ostao neutrošen.
Važno je da država osigura i stručnu i administrativnu podršku u ostvarivanju prava. Opće subvencije ne treba ukinuti preko noći, ali dio novca treba postupno preusmjeriti u ciljanu pomoć i obnovu.
Članak je napisan unutar projekta “Susret osoba s iskustvom siromaštva i nagrada Svjetionik – dostojanstveno izvještavanje o siromaštvu” koji se provodi uz potporu Grada Zagreba. Sadržaj je u isključivoj odgovornosti Hrvatske mreže protiv siromaštva i niti pod kojim uvjetima ne održava mišljenje Grada Zagreba.
