Siromaštvo starijih osoba u Europi i Hrvatskoj – više od trećine starijih osoba u Hrvatskoj živi dohotkom ispod praga rizika od siromaštva
Starenje stanovništva jedan je od najizraženijih demografskih procesa suvremene Europe, a s njime u prvi plan dolazi i pitanje ekonomske i socijalne sigurnosti osoba starijih od 65 godina. Iako se na razini Europske unije stariji ne izdvajaju kao najugroženija dobna skupina, u pojedinim državama članicama, među kojima prednjači Hrvatska, siromaštvo u starosti poprima razmjere ozbiljnog socijalnog problema koji zahtijeva pažnju stručnjaka iz područja socijalne politike.
Prema podacima Eurostata, u 2025. godini 92,7 milijuna stanovnika EU-a, odnosno 20,9 % populacije, bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (pokazatelj AROPE). Osobe u dobi od 65 i više godina imale su pritom najnižu stopu među svim dobnim skupinama, 18,8 %. Uža stopa rizika od siromaštva, koja mjeri isključivo dohodak ispod praga od 60 % nacionalnog medijana, iznosila je za tu skupinu oko 18 %. Na razini cijele populacije EU-a žene su izloženije riziku od muškaraca (21,9 % naspram 19,8 %), a taj se rodni jaz u starosti dodatno produbljuje. Ti prosjeci, međutim, prikrivaju velike razlike među državama članicama i pojedinim skupinama starijih.
Hrvatska se izdvaja kao jedna od zemalja s najvišom razinom siromaštva starijih u Uniji. Stopa rizika od siromaštva osoba starijih od 65 godina iznosila je u 2024. godini 37 %, otprilike dvostruko više od prosjeka EU-a. To znači da je više od trećine starijih osoba u Hrvatskoj živjelo s dohotkom ispod praga rizika od siromaštva. Posebno je izražena rodna dimenzija: stopa za žene starije od 65 godina iznosila je 40,1 %, a za muškarce 32,7 %. Slična se pravilnost bilježi i na razini EU-a, gdje je stopa za starije žene u 2024. bila 5,6 postotnih bodova viša nego za muškarce. Time se Hrvatska, uz baltičke zemlje, svrstava u sam vrh Europske unije po udjelu siromašnih starijih osoba.
Uzroci feminizacije siromaštva u starosti dobro su dokumentirani u domaćoj stručnoj literaturi: niže i kraće radne karijere žena, rodni jaz u plaćama te njihov duži životni vijek. Istraživanja pokazuju kako znatan udio starijih osoba u Hrvatskoj, njih oko 12 %, uopće ne ostvaruje pravo na mirovinu, pri čemu su više od 95 % njih žene, a njihov je ekvivalentni dohodak kućanstva otprilike dvostruko niži od dohotka starijih umirovljenika.
Siromaštvo u starosti nije, međutim, samo pitanje dohotka. Sociološka istraživanja i organizacije civilnoga društva upozoravaju da se ono usko isprepliće sa socijalnom isključenošću, usamljenošću i izolacijom, osobito kod osoba koje žive same. AGE Platform Europe, krovna europska mreža organizacija starijih, siromaštvo, socijalnu isključenost i izolaciju u starosti opisuje kao uskraćivanje temeljnih ljudskih prava, a najranjivijima smatra starije žene koje žive same, starije migrante i pripadnike manjina te osobe najstarije dobi. Za mnoge starije osobe koje žive same niska mirovina te rastući troškovi stanovanja i zdravstvene skrbi znače trajno, a ne privremeno siromaštvo. Organizacija poziva države članice da pri oblikovanju socijalne politike uzmu u obzir specifičnosti siromaštva žena i muškaraca u starosti, oslanjajući se na Europski stup socijalnih prava i ciljeve održivog razvoja UN-a.
Ohrabruje što tema postaje sve prisutnija na europskoj razini. AGE Platform Europe je posebno tijekom 2026. pozdravila donošenje Strategije EU-a za borbu protiv siromaštva kao pozitivan pomak koji izravnije adresira i siromaštvo starijih. Za Hrvatsku, suočenu s ubrzanim starenjem stanovništva i visokim udjelom siromašnih umirovljenika, to znači da adekvatnost mirovina, dostupnost socijalnih usluga i suzbijanje izolacije starijih osoba moraju postati prioriteti javnih politika. U protivnome će dostojanstvena starost ostati nedostižna za znatan dio hrvatskoga stanovništva. Hrvatska mreža protiv siromaštva će svoju pažnju kroz dodjelu Nagrade “Svjetionik” usmjeriti upravo starijim osobama kako bi potaknulo značajnije medijsko izvještavanje o ovoj temi.
Rad je izrađen unutar projekta „Susret osoba s iskustvom siromaštva i nagrada Svjetionik – dostojanstveno izvještavanje o siromaštvu“ koji se provodi uz potporu Grada Zagreba. Sadržaj je u isključivoj odgovornosti Mreže i niti pod kojim slučajem ne odražava mišljenje Grada Zagreba.
Izvori:
Eurostat (2025./2026.). Living conditions in Europe – poverty and social exclusion; Monetary poverty among the elderly; baze podataka ilc_peps01n i ilc_pns1. https://ec.europa.eu/eurostat
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2025.). Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2024. https://podaci.dzs.hr
Revija za socijalnu politiku. Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. https://hrcak.srce.hr/rsp
Revija za sociologiju. Hrvatsko sociološko društvo. https://hrcak.srce.hr/revija-za-sociologiju
AGE Platform Europe. Poverty & social exclusion; EU Anti-Poverty Strategy (2026.). https://www.age-platform.eu
